6. Tvari u prirodi
Ovdje upišite svoj tekst.
Ostali plinoviti sastojci zraka- dušik
Dušik u prirodi neprestano kruži.
Mikroorganizmi i bakterije koje žive na korijenu nekih biljaka pretvaraju atmosferski dušik u nintrate, spojove koje biljke iskorištavaju kao izvor dušika.
Nitrati- omogućuju normalan rast i razvoj biljaka, biljke iz njih stvaraju bjelančevine
Ljudi i životinje- hrane se biljkama
Kruženje dušika u prirodi- biljke nitrate ponovo iskorištavaju
Dušik je "lakši" od zraka i slabo se otapa u vodi.
Dušik je kemijski inertan, ali zagrijavanjem na vrlo visoku temperatu postaje reaktivniji.
Tekući se dušik upotrijebljava za liječenje virusnih bradavica na koži.
Napravile: Sara Matijević, Magdalena Franjković 7.b
3. vodik
Vodik - čini oko 70% ukupne mase svemira i najrasprostranjeniji je kemijski element.
- Najvažniji spoj vodika - voda
- A.L. Lavoisier dokazao je da reakcijom vodika i kisika nastaje voda
- Pri sobnoj temperaturi i normalnome atmosferskom tlaku neotrovan plin bez boje i mirisa
- Vodik ima manju gustoću od zraka "najlakši" je od svih plinova
- Lako zapaljiv
- Pomiješan sa kisikom čini eksplozivnu smjesu - plin praskavac ili vodikov praskavac
- Automobil na pogon vodikom kao gorivom
Napravile: Unna Aurora Inić i Nika Kuna
Voda u prirodi
Potrošnja vode u svijetu povećava se iz dana u dan jer se broj stanovnika na Zemlji povećava
Hidrosfera
- Vodeni omotač oko Zemlje
- Ona obuhvaća svu vodu u tlu i atmosferi te vodenu masu oceana, mora, jezera, rijeka, močvara, snijega i vječnog leda
- 97,2% vode čine mora i oceani
Hidrološki ciklus
- Toplinsko zračenje sa Sunca grije Zemljinu površinu
- Voda isparava u hladnije slojeve atmosfere
- nastaju oblaci, te se voda iz oblaka vraća na Zemlju u obliku oborina
Pitka voda
Najveće zalihe pitke vode se nalaze pod zemljom
Crpi se iz podzemlja ili se za piće rabi površinska voda
Pitka voda mora biti bez mirisa, okusa i boje
Onečišćenje vode
- Umjetna gnojiva, kemijski spojevi
- .Jedna od znakova onečišćenja vode jest pojava zelenih algi na površini vode
- Posljedica: ugibanje živih bića
Meke vode
- Sadržava male količine otopljenih kalcijevih i magnezijevih soli
- Kišnica uopće ne sadržava otopljene čvrste tvari
- U kišnici su otopljeni plinovi iz zraka poput kisika i ugljikova dioksida
Tvrde vode
- Sadržava otopljene kalcijeve i magnezijeve soli.
- Zagrijavanjem tvrde vode nastaje netopljivi kamenac
Napravile: Jelena Mioč i Mia Predragović
Kisik i Ozon
- KISIK (O2)-najrasprostranjeniji element na Zemlji s masenim udjelom oko 50%
- nužan za disanje živih bića koja time iskorištavaju energiju iz hrane
- nastaje procesom fotosinteze jer Sunčevu energiju izravno mogu koristiti samo zelene biljke
Fotosinteza se zbiva u kloroplastima, a zeleni pigment, klorofil, odgovoran je za upijanje svjetlost
Ponovimo: Kako glasi proces fotosinteze?
Biljka uzima: IZ TLA- vodu i minarlne tvari
IZ ZRAKA- Sunčevu svjetlost i ugljikov dioksid
Te stvara šećer glukozu i kisik
Pojednostavnjeni proces fotointeze možemo prikazati ovom jednadžbom:
6 H2O(l) + 6 CO2(g)--------> C6H12O6(aq) + 6 O2(g)
Kemijska reakcija spajanja kisika s drugim tvarima naziva se- OKSIDACIJA
Kemijski spojevi koji tim procesom nastaju zovu se- OKSIDI
NPR.
- 2 Mg(s) + O2(g)--------> 2 MgO(s)
- 2 H2(g) + O2(g)--------> 2 H2O(l)
- C(s) + O2(g)---------> CO2(g)
Gorenje je također proces oksidacije, uz pojavu plamena (svjetlost) i razvijanja topline.
- OZON (O3)- modrikasti plin, slabo topljiv u vodi i intenzivnog mirisa
- možemo ga osjetiti nakon jakih oluja
- nastaje u stratosferi iz atmosferskog kisika, višak ozona se ponovno pretvara u kisik
Dio atmosfere sa stalnom količinom ozona zovemo- OZONSKI OMOTAČ
On nas štiti od ultraljubičastog zračenja sa Sunca i ne smijemo biti izloženi UV zrakama jer mogu uzrokovati zloćudne bolesti
Dio stratosfere u kojemu ima vrlo malo ozona naziva se- OZONSKOM RUPOM
Ozon uništavaju razna sredstva za hlađenje i čišćenje, pesticidi, dezodoransi, itd..
Ozon nižim slojevima atmosfere, a kao posljedica onečišćenosti zraka i sastavni dio je gradski smog. Nadražuje organe za disanje krvarenje iz nosa i druge zdravstvene probleme.
Napravile: Gita Peroković i Lucija Bratić, 7.b